
Svojim ukupnim odnosom:
kvalitet – niska toploprovodljivost zida – dugovečnost – dobra
zvučna izolacija – dobra hidrofobnost – mala težina konstrukcije –
ekološka podobnost – ekonomičnost, Simprolit blokovi nemaju
premca među analozima na tržištu.
Naime, Simprolit blokovi i Simprolit sistem građenja uopšte u odnosu
na analogne materijale i sisteme za zidanje izdvajaju se brojnim karakteristikama
i prednostima, kao što su:
Sve zahtevniji propisi energetske efikasnosti istakli su u prvi plan superiornost termičkih karakteristika Simprolit blokova u odnosu na ostala rešenja fasadnih zidova – Simprolit blok debljine svega 25.0 cm zadovoljava zahteve većine zemalja EU, a Simprolit blok debljine svega 30.0 cm ne samo da zadovoljava, već i preko 15% premašuje zahteve EU da posle 2015. godine toplotna provodljivost bude manja od 0.24 W/m2K.
Simprolit blokovi zauzimaju minimalnu korisnu površinu objekta (svega 13cm za blok debljine 25cm, odnosno 18cm za blok debljine 30cm - jer se preostali, termoizolacioni deo bloka "izbacuje" 12cm ka spolja i kao takav ne ulazi u bruto računsku površinu objekta), čime se za 10%-20% povećava i neto prodajna površina objekta unutar istih gabarita.
Izgradnjom objekata Simprolit blokovima rešen je i problem požarne saglasnosti (zid od Simprolit bloka debljine 20,0 cm otporan je na dejstvo požara preko 180 minuta (REl 18O), zbog čega se njima zidaju i protivpožarni zidovi.
Izuzetna lakoća zidova od Simprolit blokova posebno je pogodna kod nadogradnji objekata (zid od Simprolit bloka debljine 25,0 cm. obostrano omalterisan, težak je svega 164 kg/m² zida, dok je na primer omalterisani pregradni zid od opeke debljine samo 12cm težak preko 260 kg/m² zida). Takođe zbog daleko manje težine, a time i seizmičke mase, objekat sa istim parametrima projektovan u Simprolit sistemu najmanje dvostruko je sigurniji na seizmičke uticaje od istog objekta projektovanog u standardnom AB sistemu.
Osim ekonomičnosti za investitora zbog brzine, jednostavnosti i tehnologičnosti gadnje, ne malo važna je i ekonomija korisnika objekata - stanara, zbog znatno manjih eksploatacionih troškova. Ovo je posebno važno kod planiranja gradnje stambenih i objekata specijalne namene - bolnica, škola, ustanova za smeštaj penzionera i lica sa posebnim potrebama, hotelskim apartmana, bungalova i sl.